Radionica Active ageing is…
ŠTO JE AKTIVNO STARENJE ? ( rezultati „brainstorminga“ – analiza odgovora polaznika engleskih grupa i kategorizacija – završna radionica održana 11.veljače 2011. )
Preduvjeti aktivnog starenja su: odnos prema životu, aktivno druženje, zdravstvena zaštita, kontinuirano učenje, zabava i putovanja.
Pristup životu zahtijeva individualne odluke: živjeti aktivno, planiranje aktivnosti i obavljanje redovitih dužnosti.
Aktivno druženje uključuje susrete u obitelji, s prijateljima, kolegama i biti aktivan u profesionalnim radnim mjestima.
Zdravstvena zaštita obuhvaća redovite preventivne zdravstvene preglede, dnevne fizičke aktivnosti, rekreacije kao što su teretana, duži pješački izleti u prirodi, joga, pilates, skijanje, tai-chi, plivanje, ples, hodanje s prijateljima ili samostalno i brigu o miljenicima.
Za kontinuirano učenje dobro je učiti strane jezike, poznavanje rada na računalu, čitanje knjiga i gledanje po mogućnosti na stranom jeziku TV i filmova, vježbanje i učenje o raznim vrstama umjetnosti.
Za zabavu možemo otići u kino, kazalište, koncerte, izlaziti na javne priredbe i rješavanje enigmatskih problema.
Izleti su izvrsni radi stalnih promjena i uključuju putovanja u inozemstvo, snalaženje u nepoznatim situacijama, kraći izleti, posjete djeci i rođacima koji žive u inozemstvu, studijska putovanja vezana uz studentske ideje iz programa Pučkog otvorenog učilišta.
Za aktivno starenje potrebno je razviti svijest o odgovornosti za kvalitetu života od rane mladosti.
Najvažnije je podići svijest o važnosti uživanja u sadašnjosti, biti sretan s malim stvarima, pokušavati uključiti neke oblike zabave svaki dan, imati hobije jer oni su eliksir života.
Međugeneracijska radionica
Međugeneracijska radionica u sklopu projekta DANET bavila se ispitivanjem pojma aktivnog starenja metodom nedovršenih rečenica među učenicima jedne srednje škole u Zagrebu (treći razredi srednje škole; dob 16 i 17 godina).
Moderator radionice je bila Martina Božić prof., a anketiranje je vodila Gordana Matković. Kamenar profesorice: Međugeneracijska radionica bila je solidno posjećena i vrlo konstruktivna. Čula su se razna mišljenja i proživljena iskustva.
Učenicima smo postavili tri pitanja i dobili sljedeće odgovore:
1. Što podrazumijevamo pod trećom životnom dobi ?
Selektiranjem odgovora učenika dobili smo većinsko mišljenje da starost nastupa nakon pedesete do šezdesete godine i da je to neželjeno doba.
Doba najtežih iskustava, osjećaja odbačenosti, čekanja smrti u otužnim staračkim domovima.
Odgovori onih kojima pripada budućnost govore kako se žurno i korjenito moraju mijenjati stereotipi o trećoj životnoj dobi i to posebno kroz instrumente države koja je “zlatnoj generaciji” oduzela dignitet i minorizirala zasluge stečene tijekom života.
2. Mora li treća dob značiti intelektualno starenje ?
NE – zajednički je odgovor učenika.
Za aktivno starenje zalažu se obje generacije jer je to kvalitetno starenje.
Ljudi treće životne dobi mogu čuti, istraživati i isprobati sve ono što nisu stigli zbog posla i obitelji. Trebaju se družiti, putovati, učiti strane jezike i predati mladima mudrosti svog životnog iskustva.
3. Kako mladi mogu pomoći ljudima treće životne dobi ?
Sa starijima treba više komunicirati, posjećivati bake i djedove. Starije ne treba napustiti nego im pomagati u bolesti, a po mogućnosti i financijski. Pokazati im da su voljeni i da su nam potrebni.
Izdvajamo neka od mišljenja anketiranih učenika :
- Starost je vrijeme u kojem ljudi često padaju u depresiju, jer smatraju da više nikom nisu potrebni.
- Nije starost tu da žalimo, starost je tu da ponovimo mladost i da još jednom proživimo sve ono što smo proživjeli u djetinjstvu, a tu nam pomažu naši unuci – s njima ponovo idemo u vrtić, gledamo crtiće, idemo u školu, upisujemo srednju, završavamo faks, ako treba ponovo rano ustajemo, itd.
- Tada smo na praznicima koji traju dok živimo.
- Starost je zlatno doba gdje pobjeđuje samo onaj koji ne odustaje od sebe!
Na sljedećim poveznicama možete pogledati video materijale s prve konferencije:
Početak konferencije Aktivno starenje
Ružica Kovačević, v.d. ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta Zagreb
Jasna Čurin, voditeljica Sveučilišta za treću životnu dob
Julijana Radnić, mag. – Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
prof. dr. Milan Matijević – Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
dr. Lidija Roić, spec. neurologinja
Ljubica Tomić na
